Domaća hrana u inostranstvu: jogurt
Jogurt predstavlja jednu veliku kulturnu razliku o koju se sapliću naši emigranti. Čovek navikne da svako jutro pije jogurt ode u prodavnicu i naiđe na problem: jogurti ili su voćni ili zaslađeni, a ako ima sreće i nabode neki “prirodni” onda ga razočarenje sustigne tek kada dođe kući. Otvori jogurt i ima šta da vidi… neće da teče! Ako ste se umorili da jedete jogurt kašičicom, ovo je tekst za vas…
Ključ za dobar jogurt (da ne kažem domaći) je kultura bakterija koja se koristi za fermentaciju. U slučaju našeg jogurta to je Lactobacillus Bulgaricus. Može se naći po Internet prodavnicama, dobija se u prahu i ulepšava svako jutro! Ja sam naručio iz Nemačke sa sajta http://www.gomba-green.de/, ali moguće je naći je i na mnogim drugim mestima (pitajte Googlea, reći će vam i malo preciznije).
Spremanje
Sadržaj kesice koju sam dobio je dovoljan za litar mleka – u svakom slučaju, svaki proizvođač daje detaljna uputstva za pripremu odakle god da naručite. Postupak je sledeći:
- zagrejati mleko na temperaturu od 95 stepeni;
- ostaviti mleko da se ohladi na temperaturu od 45 stepeni (temperatura od 43 do 45 stepeni je idealna za razmnožavanje lactobacillusa bulgaricusa) i skinuti kajmak;

- presuti mleko u staklenu posudu i staviti sadržaj kesice (tj. bakterije) u mleko, te dobro mešati makar 5 minuta – mešanje je bitno da bi bakterije dobro rasporedile i time postigla konzistencija jogurta, bez gromuljica;

- posudu sa mlekom i bakterijama treba ostaviti na nekom toplom mestu da stoji između 6 i 8 sati – od dužine stajanja zavisi kiselost koju će da postigne jogurt (sto duže stoji kiseliji je), te možete postići ukus koji se vama najviše dopada (ja ga držim oko 6 sati);
- nakon stajanja staviti jogurt u frižider – na taj način se pauzira proces i fermentacija staje.
Bitne napomene:
- veoma je bitno da sav pribor koji se koristi za pripremu bude sterilan – šerpe, tegle, varjače… Ako imate veliki lonac, napunite ga sa oko 2-3 cm vode, stavite pribor, poklopite, zagrejte da voda provri i ostavite tako 10 minuta.
- Prilikom kuvanja mleka treba ga lagano mešati da ne zagori na dnu šerpe i čekati trenutak kada se površina mleka zapeni i krene da vri (tada je postignuta temperatura od 95 stepeni) – ovaj korak je bitan da se unište bakterije iz mleka.
- Ako nemate kuhinjski termometar da izmerite temperaturu od 45 stepeni, možete isprobati prstom – ako možete da izdržite nekih 5 sekundi sa prstom u mleku, onda je to pogodna temperatura (nemojte zaboraviti da dobro operete ruke pre toga!).
- Posuda u kojoj ćete mešati mleko i bakterije u idealnom slučaju treba da može da održava konstantnu temperaturu (poput termosa recimo), a ako takvu posudu nemate onda možete sipati u staklenu teglu koju ćete uviti peškirima.
- Mesto na kojem ostavite posudu treba da bude dalje od promaje i da ima konstantnu temperaturu – dobar primer je recimo rerna (isključena, ali može sa uključenim svetlom).
Naredne fermentacije
Kada ste postigli prvi jogurt, možete nastaviti sa njegovom proizvodnjom koristeći taj isti jogurt kao osnovu za fermentaciju novog mleka. U tom slučaju treba obratiti pažnju na količinu jogurta koji se stavlja u mleko jer što je veća količina jogurta to će krajnji proizvod biti gušći (i kiseliji). Najbolje je početi sa 10% jogurta (tj. 100 ml jogurta na 1 litar mleka) i potom zavisno od ukusa sledeći put promeniti odnos – ja lično najviše volim sa 8-9% jogurta.
Prijatno!



ovo je baš korisno!
ah, da, zaboravih reći da meni odgovaraju i ovo voćni i zaslađeni jogurti, jer su, u poređenju sa našim kod kuće, i mnogo bolji i mnogo jeftiniji. zbog nekih takvih stvari i volim da dođem u holandiju, neke stvari koje su kod nas još uvek skupe kao svetog petra kajgana ovde su jeftine, i obrnuto.
Cao Monte Krista,
Ovaj proces takođe možeš koristiti i za bilo koji drugi jogurt (verovatno ne voćni i zaslađeni, ali to uvek možeš naknadno da regulišeš). Ja sam prvo počeo sa Danone “grčkim” jogurtom i fermentacija traje malo duže (oko 12 sati, ako ne i duže) i ispadne znatno jeftinije ako napraviš veću količinu. Nisam probao da ga šećerim (to ima da se kupi, pa se i ne trudim), a voćni nisam stigao da probam s obzirom da nisam siguran kako bi išao ceo proces.
Izgleda da sam ja jedina osoba van Srbije koja vise voli ove strane guste, za kasiku jogurte, od domacih. Mislim da je glavni razlog tome sto je domaci jogurt cesto prekiseo za moj ukus. Dok recimo kiselo mleko ima bas lepo kiseo ukus, jogurt mi je oduvek bio problematican.
Zato ovde uzivam, nema te “neprijatne” kiselosti. A ako mi se bas pije onda ga razblazin mlekom. 1/3 mleka i 2/3 jogurta, stranjske jogurte dovode na gustinu recimo onih jogurta koji se u Srbiji mogu kupiti u privatnim, malim mlekarama. :)
To gore sam ja :) tek sad primetih da linkujem na com umesto org :)))))
Ne, ne, ne vocni jogurti domaci se ne secere ;)
Najbolje je u jogurt sipati malo vocnog sirupa i seckanog voca. Ja sam u Srbiji to cesto pravila s maminim domacim sokom od visanja (tj. sirupom od visanja) i zaledjenim visnjama :)
Nee neee. Španci imaju šećerenu verziju običnog jogurta – tj. bez voća samo šećer. Ja nisam neki ljubitelj voćnih jogurta, ali moram prinati da sam se navukao na indijski lassi od banane (ili manga) – 50% mleko, 50% jogurt, par banana, nekoliko semenki kardamoma, par kocki leda – sve u blender i uživancija :)
jogurt… kamen temeljac svakog zdravog doručka i anti-mamurluk terapije…
хахаха… колико је ово тачно и корисно то је невероватно. Од доласка у Бразил сам тражио јогурт попут оног код куће :) поздрав и хвала!
Hvala na poseti, i drago mi je da je bilo korisno :) Ja se navukao, ne mogu da prestanem da se nalivam…
U Grckoj sam pio najukusniji (klasicni) jogurt, iako mi se cini da ga tamo ne zovu tako, nego “fermentisano mleko”.
Pozdrav Milorade i hvala na poseti,
Ono sta ovde prodaju kao “grcki jogurt” vise lici na pavlaku. Ne znam kakva je u Grckoj – verovatno nema veze sa ovim.
U Grčkoj, koliko se sećam, “jogurt” veoma liči na kiselu pavlaku (onakvu kakva se u Srbiji prodaje). Ima manje ili više kiselih varijanti a ovde u DE prodaju grčki jogurt koji je jako blizu tom originalu. Dakle grčki jogurt = srpska pavlaka, uslovno rečeno. Na primer, odličan je da se zalije sarmica ili punjena paprika, ko to voli.
Ovde u Beču se može naći vrlo često i jogurt u turskim radnjama koji je jakooo gorko/kiseo. Neko reče da podseća na verziju boze s ukusom jogurta:P
Bolje snabdeveni Merkur i tzv.naše radnje imaju naš jogurt, ali se mora loviti.Lakše naći Jelen…
Ipak najbolja varijanta, pored svih recepata, je da vam neko donese jogurt iz zemlje ex-Yu. Naime ako ste navikli da tako nabavljate cigarete, jogurt je jos lakše. I uvek neko ,,naš” ide kući, što je jedna od prednosti života u gradu gde yugo-gastosi čine 1/3 populacije. Avionom se može preneti 2 litra, busom i više pošto carina juri cigarete ne jogurt, a voz je kritičan zbog kašnjenja i neregulisanog grejanja.
Ovo je odlicno! Nisam znao da je moguce “uvoziti”- vazda imaju neke regulacija vezane za hranu, pa nisam znao kako se tretiraju mlecne preradjevine. U svakom slucaju, i taj gotov domaci jogurt se posle moze koristiti kao osnova za fermentisanje mleka, tako da i to postoji kao varijanta.
A Imlek jogurti? Odlični i gusti, puni voća )))
Imlek jogurti su precenjeni. Previše su tečni i nisu dovoljno kiseli. Moj utisak je da su razvodnjeni, ili jogurt ili mleko iz kog se jogurt proizvodi. Doduše, ovo je lični utisak, o jogurtu je stvarno teško raspravljati.