Sedim ja predveče u nekoj krčmi i polako ispijam čašicu alkohola. Za okolnim stolovima sede sve sami domaćini umorni od rada na poljima, u svojim radionicama i uopšte od teškoga života.
Krčmar me pita odakle sam, kaže nije me viđao ranije. Ja mu kažem da sam iz Srbije a on ravnodušno reče “nikad čuo”. Onda dodade:
- Doduše nije ni čudo, ja nisam nikada ni putovao dalje od ove moje varoši. A bogami niti iko od ovih poštenih ljudi što sede u krčmi. Pročitaj više…
Like this:
3 bloggers like this članak.
Odlazak
Važna napomena, da biste se vratili morate prvo da odete. Nebrojeno puta ste čuli kako se ljudi kunu da “čim završe fakultet (ili neki drugi izgovor) odlaze zauvek i nikada nikada nikada se neće vratit…”. To jako lepo zvuči dok sedite u kafiću ispijajući svoj sokić. Međutim put od hrabre izjave do pakovanja kofera i resetovanja svog života kakav znate može biti neprijatan (nema latica). Vaš najveći neprijatelj koji vreba sve vreme je KULTUROLOŠKI ŠOK iz koga će se roditi nostalgija vremenom (nostalgija – kada se sećate besmislenih trenutaka iz svoje domovine koji vam sada deluju važno).
Pročitaj više…
Like this:
Jednom blogeru se sviđa ovo članak.
I ja sam jedan od tih “mozgova” što se “odlio”. Neko vreme već pokušavam da shvatim zašto se o odlivu mogova negativno govori i piše. Ja mislim da je odliv mozgova dobar za Srbiju. Evo par razloga:
Emigranti su najveći “investitori” u Srbiju
Toliko se para godišnje slije od emigracije u Srbiju da se ti navodno ogromni novci što su uloženi u naše obrazovanje višestruko vrate u zemlju. Drugi problem je što je država nesposobna da privuče te pare na malo bolji način kroz investicije koje bi donele radna mesta a ne donacije koje odu na potrošnju i na kraju se dobrim delom odliju iz zemlje.
Emigriranjem se smanjuje pritisak na domaće tržište rada
Što više ljudi ode iz zemlje, više će biti radnih mesta za one koji ostaju. Da stotine hiljada radno sposobnih nisu emigrirale iz Srbije poslednjih 20 godina, sada bi nezaposlenost bila ne 20% nego 30% ili 40%. Pročitaj više…
Like this:
6 bloggers like this članak.
Pobornici evropske modernizacije Evrope i samozvani progresivci ne prestaju da tutnje o nepoštovanju prava radnika kod nas i kao alternativu nam nude EZ kao bastion prava i pravne države. Sa druge strane, protivnici te evropeizacije o radničkim pravima gotovo da i ne govore jer to pitanje uglavnom istisnu vera, nacija, borba protiv narkomana, te nacionalnih, etnickih, verskih i seksualnih manjina.
Kao i uvek, balans ne postoji, na radnika se obraća pažnja samo kada je potrebna ljudska žrtva, a sami radnici su zaboravili kako da dođu do svojih prava, te gutaju šta im se nudi i trpe dok ne izglasaju nekog “poštenog” političara. Iz tog razloga bih hteo da podelim sa svetom jedno svoje iskustvo i ponudim jednu priču koja priču o evropskoj zaštiti radnika kao belih medveda svodi na mit, a balkanskim radnicima objašnjava zašto nije dovoljno samo glasati (i gledati sport na TV-u).
Pročitaj više…
Like this:
Budite prvi kome će se sviđati ovo članak.
Malo korisnih informacija od naše čitateljke bojane iz Austrije. Prenosim informaciju iz komenara na tekst o zameni vozačke dozvole u Nemačkoj, verujem da će biti interesantnam mnogima. Hvala puno Bojana! Pročitaj više…
Like this:
Budite prvi kome će se sviđati ovo članak.
Kao što rekoh u postu “Posao u inostranstvu: gde, šta, kako“, najpre treba čvrsto rešiti da zaista želiš da odeš u inostranstvo. Jer, samo potpuna uverenost da je napravljen dobar izbor garantuje da kasnije neće doći do kolebanja i misli tipa “bolje vrabac u ruci nego golub na grani”. O donošenju te odluke “za ili protiv” odlaska na rad u inostranstvo pisali smo u postovima “Posao u inostranstvu: motivacija i odluka” i “Posao u inostranstvu: strah od neuspeha“.
Generalno, od sada pa nadalje u postupku traženja posla predlažem da negde pored sebe držite onaj spisak sa razlozima za i protiv i povremeno ga konsultujete u trenucima kada je vera u uspeh eventualno poljuljana.
Izbog je ogroman. Na svetu (tj. u UN) postoji valjda 200 različitih država i verujem da u svakoj od tih 200 ima bar po jedan “naš čovek”. Ti što su otišli da rade i žive u inostranstvu kao što je Džibuti, Poljska ili Iran uradili su upravo ono što i ja vama predlažem: odbacite predrasude! Ne postoji bezuslovno idealna zemlja za sve nas. To što su neke zemlje popularnije kao emigrantske destinacije ne znači da krug treba suziti samo na te zemlje. Pročitaj više…
Like this:
3 bloggers like this članak.
Za sve vas koje interesuju deficitarna zanimanja u Španiji, tj. poslovi koje niko neće, možete ih naći u katalogu Ministarstva rada:
https://www.redtrabaja.es/es/portaltrabaja/resources/pdf/dificil_cobertura/CatalogoOcupacionesDificilCobertura.pdf
Katalog važi za prvo tromesečje 2011. godine.
Like this:
Budite prvi kome će se sviđati ovo članak.
Pitali Bosanca šta bi on uradio da je sutra smak sveta. A on reče:
“Nema tu puno razmišljanja: žena, djeca i pravac Njemačka!”
Motivacija da se emigrira tj. traži posao u inostranstvu je individualna stvar pojedinca. U postu Posao u inostranstvu: gde, šta, kako, spomenuo sam da je prvi potreban sastojak za uspešno traženje posla u inostranstvu zapravo čvrsta odluka da se emigrira.
Mogu postojati različiti razlozi tj. motivi da se napusti zemlja u kojoj živiš. Mi smo već na ovom blogu pisali o svojim razlozima i motivima ovde i ovde. Ipak, traženje posla tj. eventualno zapošljavanje u inostranstvu je samo početak.
Pročitaj više…
Like this:
Budite prvi kome će se sviđati ovo članak.
Traženje posla u inostranstvu je isto kao i traženje slike Van Gogha-a u mom podrumu. Neću je nikad naći koliko god tražio. Mogu da prevrnem sve kutije sa pak-papirom što su ostale od poslednje selidbe al’ džaba. Nema Van Gogha u mom podrumu.
Ipak, mnogi od nas rade u inostranstvu. Znači, mi smo uspeli nekako da dođemo do tog posla preko grane. U čemu je tajna? Pa, dok je “posao u inostranstvu” skoro nemoguće naći, posao konobara u Sevilji, na primer, zvuči već mnogo realnije. Razlika je u pristupu. Pojam “posao u inostranstvu” je jednako apstraktni pojam kao i “očuvan auto sa pristojnom kilometražom koji ne troši mnogo”. Kad čovek traži posao, pogotovo u inostranstvu, mora da bude mnogo konkretniji. Pročitaj više…
Like this:
2 bloggers like this članak.
14. decembar, 2010.
N4A L
Motivisan skorašnjim događajima u Španiji (kriza sa kontrolorima leta, generalni štrajk, ukidanje društvenih davanja…) rešio sam da napišem par redaka o temi koja se veoma retko čuje, a to je politička slika španskog društva.
Like this:
2 bloggers like this članak.
Poslednji komentari