Arhiva
Posao u inostranstvu ili život u inostranstvu
Pre nekog vremena smo zatvorili za komentare naš najposećeniji post o poslu u inostranstvu. To smo uradili jer se taj članak, koji inače dobronamerno opisuje korake kako tražiti posao u inostranstvu sa linkovima na detaljnije postove o traženju posla u inostranstvu, pretvorio u oglasnu tablu gde su posetioci otvarali dušu i iskazivali svoje očajanje stanjem u svojoj zemlji, na domaćem tržištu rada i želju da, po svaku cenu, odu u inostranstvo. Pročitaj više…
Zašto je “odliv mozgova” dobar za Srbiju
I ja sam jedan od tih “mozgova” što se “odlio”. Neko vreme već pokušavam da shvatim zašto se o odlivu mogova negativno govori i piše. Ja mislim da je odliv mozgova dobar za Srbiju. Evo par razloga:
Emigranti su najveći “investitori” u Srbiju
Toliko se para godišnje slije od emigracije u Srbiju da se ti navodno ogromni novci što su uloženi u naše obrazovanje višestruko vrate u zemlju. Drugi problem je što je država nesposobna da privuče te pare na malo bolji način kroz investicije koje bi donele radna mesta a ne donacije koje odu na potrošnju i na kraju se dobrim delom odliju iz zemlje.
Emigriranjem se smanjuje pritisak na domaće tržište rada
Što više ljudi ode iz zemlje, više će biti radnih mesta za one koji ostaju. Da stotine hiljada radno sposobnih nisu emigrirale iz Srbije poslednjih 20 godina, sada bi nezaposlenost bila ne 20% nego 30% ili 40%. Pročitaj više…
Kako naći posao preko društvenih mreža: Linked-In
Tekstom Posao u inostranstvu: gde, šta, kako započeli smo seriju postova u kojima delimo sa vama svoja iskustva u traženju posla u inostranstvu. U ovom postu pokušaću konkretno da objasnim kako efikasno koristiti društvene mreže prilkom traženja posla, nezavisno da li ga tražite u inostranstvu ili ne.
U cilju efikasnog traženja posla treba kombinovati sve moguće metode da bi se došlo do uspeha. U 20. veku se preko posla dolazilo često preko socijalnih kontakata – prijatelji, poznanici i rodbina je znala da tražite posao i pomagala svojim informacijama da se lakše povežete sa poslodavcem.
U 21. veku, socijalne mreže su savršena nadogradnja ovog mehanizma. Nadogradnja zbog toga što socijalne mreže omogućavaju da se povežete ne samo sa rodbinom i poznanicima već i sa onima koje inače nikada ne biste u životu sreli i sa njima razgovarali. Prema tome, nemojte sebe ograničavati samo na krug poznanika i rodbine. Iskoristite ono što nude Linked In, Twitter i Facebook.
Kako? Pa, krenimo redom. Pročitaj više…
Kako naći posao preko društvenih mreža
Svi smo čuli za Facebook i Twitter, a mnogi od nas su tamo i aktivno prisutni. Da li nam ove i još neke druge društvene mreže mogu pomoći da dođemo do posla? Naravno da mogu!
Vreme proaktivnog traženja posla polako postaje prošlost. Nekada smo mi jurili firme i raspisane konkurse za radna mesta po raznim novinama i sajtovima. Danas, uz pravilno korišćenje socijalnih mreža, čovek može situaciju potpuno da preokrene u svoju korist i “natera” sve te firme i njihove rekrutera da rade za njega tj. da oni traže njega a ne obrnuto! Pročitaj više…
Tehnika traženja posla u inostranstvu
U prethodnim postovima pisali smo o motivaciji za traženje posla u inostranstvu, o nekim korisnim alatima koji mogu da pomognu u izboru zemlje tj. inostranstva. U ovom postu pisaću o tome kako sam ja tražio svoj prvi posao u inostranstvu.
Traženje posla (svejedno da li u inostranstvu ili ne) je samo po sebi već posao za puno radno vreme pa tako treba i pristupiti zadatku. Najbolje je od samog početka usvojiti fiksno “radno vreme” za traženje posla tj. dnevnu rutinu od koje ne treba odustajati. Na ovaj način se čovek bolje koncentriše na traženje posla i sve u vezi toga a dodatno se i priprema za normalno radno vreme na svom budućem radnom mestu.
Evo par stvari koje meni pomažu da metodično pristupim potrazi za poslom u inostranstvu: Pročitaj više…
Posao u inostranstvu: kuda otići
Kao što rekoh u postu “Posao u inostranstvu: gde, šta, kako“, najpre treba čvrsto rešiti da zaista želiš da odeš u inostranstvo. Jer, samo potpuna uverenost da je napravljen dobar izbor garantuje da kasnije neće doći do kolebanja i misli tipa “bolje vrabac u ruci nego golub na grani”. O donošenju te odluke “za ili protiv” odlaska na rad u inostranstvo pisali smo u postovima “Posao u inostranstvu: motivacija i odluka” i “Posao u inostranstvu: strah od neuspeha“.
Generalno, od sada pa nadalje u postupku traženja posla predlažem da negde pored sebe držite onaj spisak sa razlozima za i protiv i povremeno ga konsultujete u trenucima kada je vera u uspeh eventualno poljuljana.
Izbog je ogroman. Na svetu (tj. u UN) postoji valjda 200 različitih država i verujem da u svakoj od tih 200 ima bar po jedan “naš čovek”. Ti što su otišli da rade i žive u inostranstvu kao što je Džibuti, Poljska ili Iran uradili su upravo ono što i ja vama predlažem: odbacite predrasude! Ne postoji bezuslovno idealna zemlja za sve nas. To što su neke zemlje popularnije kao emigrantske destinacije ne znači da krug treba suziti samo na te zemlje. Pročitaj više…
Posao u inostranstvu: strah od neuspeha
Strah je pored hrane, jedina stvar od koje možeš da se usereš (Vukajlija.com)
A sad ozbiljno. Verujem da je strah od nepoznatog jedan od najvažnijih faktora odvraćanja od bilo kakve konkretne akcije koja će voditi ka promeni. Da li promeni cveća koje vam vene na prozoru u kuhinji, promeni posla ili promeni zemlje u kojoj čovek živi (uključujući i cveće!), manje je važno. Strah od nepoznatog parališe i istovremeno tera čoveka da nastavi da živi život na koji je navikao bez hrabrosti da išta promeni.
Postoji, međutim, jednostavan način kako osloboditi se od straha u vezi odlaska u inostranstvo. Sve zavisi od vas, potpuno je besplatno i zahteva svega pola sata sopstvenog vremena! Osim toga, ovaj korak je neophodno učiniti da bi se zaista donela čvrsta odluka o odlasku u inostransto i mirne duše i samouvereno pristupilo mukotrpnom traženju posla. Tehnika se sastoji u jednostavnom racionalizovanju straha tj. definisanju od čega se to konkretno plašimo. Svakoj od tačaka iz narednog spiska potrebno je posvetiti po nekoliko minuta i zapisati svoje misli. Pročitaj više…
Gastarbajter udarnik danas slavi 100,000 pregleda
Poštovani posetioci,
Želeo bih svima da se zahvalim na posetama, komentarima i podršci koji su nas održali i služili kao motivacija da nastavimo sa radom. Zahvaljujući vama postigli smo 100,000 pregleda posle 2 godine i 7 meseci rada sa 117 napisana članka i 749 komentara.
Nadamo se da su vam članci pre svega pomogli da se snađete u moru birokratije, rešili neke lične nedoumice, ali i da smo uspeli da prenesemo pozitivna iskustva sa putovanja.
Još jednom, hvala svima i do sledećeg čitanja!
Vaši,
autori bloga
Posao u inostranstvu: motivacija i odluka
Pitali Bosanca šta bi on uradio da je sutra smak sveta. A on reče:
“Nema tu puno razmišljanja: žena, djeca i pravac Njemačka!”
Motivacija da se emigrira tj. traži posao u inostranstvu je individualna stvar pojedinca. U postu Posao u inostranstvu: gde, šta, kako, spomenuo sam da je prvi potreban sastojak za uspešno traženje posla u inostranstvu zapravo čvrsta odluka da se emigrira.
Mogu postojati različiti razlozi tj. motivi da se napusti zemlja u kojoj živiš. Mi smo već na ovom blogu pisali o svojim razlozima i motivima ovde i ovde. Ipak, traženje posla tj. eventualno zapošljavanje u inostranstvu je samo početak.
Posao u inostranstvu: gde, šta, kako
Traženje posla u inostranstvu je isto kao i traženje slike Van Gogha-a u mom podrumu. Neću je nikad naći koliko god tražio. Mogu da prevrnem sve kutije sa pak-papirom što su ostale od poslednje selidbe al’ džaba. Nema Van Gogha u mom podrumu.
Ipak, mnogi od nas rade u inostranstvu. Znači, mi smo uspeli nekako da dođemo do tog posla preko grane. U čemu je tajna? Pa, dok je “posao u inostranstvu” skoro nemoguće naći, posao konobara u Sevilji, na primer, zvuči već mnogo realnije. Razlika je u pristupu. Pojam “posao u inostranstvu” je jednako apstraktni pojam kao i “očuvan auto sa pristojnom kilometražom koji ne troši mnogo”. Kad čovek traži posao, pogotovo u inostranstvu, mora da bude mnogo konkretniji. Pročitaj više…


Poslednji komentari